{"id":241,"date":"2019-10-25T11:14:09","date_gmt":"2019-10-25T09:14:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.taracentar.hr\/?page_id=241"},"modified":"2024-01-14T18:35:55","modified_gmt":"2024-01-14T17:35:55","slug":"cesto-postavljana-pitanja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.taracentar.hr\/?page_id=241","title":{"rendered":"\u010cesto postavljana pitanja"},"content":{"rendered":"<p><strong>1. Koja je razlika izme\u0111u Tomatis metode, Mozart efekta, Dr. Berard AIT-a (auditory integration training) i SIT-a?<\/strong><\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Tomatis metoda, Tomatis efekt<\/span><\/p>\n<p>(Alfred Tomatis, za\u010detnik svih danas nastalih terapija, otorinolaringolog, 1920\/2001, Francuska). Terapija se provodi kroz 30 (ili vi\u0161e) sati slu\u0161anja u razdoblju od 15 dana (2 sata dnevno). Slu\u0161a se uglavnom klasi\u010dna glazba (osobito Mozart), gregorijanski koral i sl. Glazba je frekvencijski filtrirana i tako ve\u0107 snimljena na neki od MP3\/4 playera ili drugi medij. Uz player se isporu\u010duju \u201dposebne\u201d slu\u0161alice koje stimuliraju prijenos zvuka pomo\u0107u ko\u0161tane i zra\u010dne vodljivosti. MP3 player su nazvali \u201dSOLISTEN DEVICE\u201d ali radi se o komercijalnom playeru koji se mo\u017ee kupiti bilo gdje.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Mozart efekt<\/span><\/p>\n<p>Iako je dr. Tomatis prvi po\u010deo koristiti Mozart-ovu glazbu u terapiji jo\u0161 50-tih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, termin \u201dMozart efekt\u201d autorski je za\u0161titio 1997. godine ameri\u010dki muzikolog i pedagog Don Campbell koji je i sam bio Tomatis-ov u\u010denik. Don Campbell je napisao \u010ditav niz knjiga o Mozart efektu i njegovom u\u010dinku na razvoj razli\u010ditih sposobnosti te razvio unosan biznis s prodajom CD-a s Mozart-ovom glazbom.<\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline;\">Auditory integration training (AIT)<\/span><\/p>\n<p>Ovu je metodu u terapiji glazbom izvorno osmislio Guy B\u00e9rard, tako\u0111er Tomatis-ov u\u010denik. Me\u0111utim, danas u svijetu postoje mnogobrojni centri koji prakticiraju primjenu razli\u010ditih terapijskih tehnika slu\u0161anja glazbe koriste\u0107i termin AIT. Dakle, radi se o razli\u010ditim varijacijama metode a neke od njih treba uzeti s rezervom jer pozitivni u\u010dinci nisu znanstveno evaluirani.<\/p>\n<p>Dr. B\u00e9rard AIT therapy (francuski otorinolaringolog, \u017eivi i radi u SAD). S obzirom na veliki broj razli\u010ditih vrsta terapije glazbom koje se nazivaju AIT (auditory integration training, naziv nije za\u0161ti\u0107en), 1993. godine Guy B\u00e9rard za\u0161titio je svoju metodu i naziv \u201d B\u00e9rard AIT\u201d. Terapija se provodi kroz 10 sati slu\u0161anja u razdoblju od 10 do 12 dana (obi\u010dno 2 puta po 30 minuta dnevno). Slu\u0161a se odabrana pop, rock \u2018n roll, new age, reggae i jazz glazba. U manjoj mjeri se koristi klasi\u010dna glazba. Glazba se reproducira se preko posebnih ure\u0111aja (AudioKinetron ili Earducator). Ure\u0111aji vr\u0161e filtriranje zvuka tako da se tijekom reprodukcije mijenja frekvencijski spektar. Va\u017eno je napomenuti da je u Americi jedino B\u00e9rard AIT metoda slu\u017ebeno \u201dpriznata\u201d od strane ASHA-e (The American Speech-Language-Hearing Association, najpoznatije i najja\u010de svjetske strukovne udruge logopeda i audiologa), kao metoda koja se znanstveno i stru\u010dno evaluira od strane ASHA-e.<\/p>\n<p>Slu\u0161ni integracijski trening (SIT, autor Mladen Hedjever). SIT koristi pozitivne efekte prethodno navedenih metoda ali nije njihova kopija. Provodi se kroz 20 \u2013 40 sati slu\u0161anja, tijekom 1 ili 2 mjeseca (od pon. do petka, 2 ili 3 puta po 30 minuta dnevno). Koristi binauralnu slu\u0161nu stimulaciju u kojoj se reproducira klasi\u010dna glazba koja sadr\u017ee veliku koli\u010dinu visokih frekvencija, zatim pop i ambijentalna glazba, zvukovi iz prirode i sl. (sva glazba je instrumentalna). Svi zvukovi su prilago\u0111eni i akusti\u010dki modificirani kako bi se postigli potrebni efekti. Posebnom obradom zvuka proizvedeni su efekti kretanja zvuka u prostoru te efekti amplitudne i frekvencijske modulacije zvuka. Za razliku od Tomatis-ove i Berard-ove metode, gdje se promjene filtriranja vr\u0161e prili\u010dno \u201do\u0161tro\u201d i iznenada, kod SIT-a se te promjene doga\u0111aju postepeno, blago i ugodno (bez naglih intenzitetskih i frekvencijskih stresova). O u\u010dincima SIT-a provedeno je do sada nekoliko istra\u017eivanja koja su potvrdila uspje\u0161nosti ove terapije glazbom. Istra\u017eivanja su pokazala statisti\u010dki zna\u010dajne pozitivne pomake u razli\u010ditim sposobnostima:<\/p>\n<ul>\n<li>pobolj\u0161anje rje\u010dnika i govora,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anje analize i sinteze,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anje sposobnosti \u010ditanja,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anje fine motorike,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anu lateralizaciju,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anu pa\u017enju,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anu koncentraciju,<\/li>\n<li>pobolj\u0161ane op\u0107e sposobnosti u svakodnevnom rad u \u0161koli,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anje glazbenog sluha,<\/li>\n<li>prihvatljivije emocionalne reakcije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>2. Da li vrijeme trajanja terapije i koli\u010dina slu\u0161anja glazbe utje\u010du na kona\u010dni rezultat?<\/strong><\/p>\n<p>Terapija slu\u0161anja glazbe neka je vrsta \u201daerobika\u201d za mozak pa \u0107e u\u010dinak biti bolji (kao i aerobik za tijelo) ako trening traje kontinuirano kroz du\u017ei period. Naravno, intenzivniji trening je efikasniji ali ga treba prilagoditi psihofizi\u010dkim sposobnostima, uzrastu i pote\u0161ko\u0107ama koje dijete ima. Stoga bi bilo po\u017eeljno terapiju provoditi kontinuirano tijekom razvojnog perioda djeteta (sve do 12 godine) s kra\u0107im pauzama.<\/p>\n<p><strong>3. Da li su metode Tomatis, B\u00e9rard,AIT i SIT kompatibilne i mogu li se kombinirati?<\/strong><\/p>\n<p>Da. Prelazak sa jedne na drugu vrstu ne mo\u017ee \u0161tetiti ali naravno da postoji mogu\u0107nost da pojedino dijete bolje reagira na odre\u0111enu metodu. To treba prepustiti roditeljima. Pri tome treba biti objektivan a ne podlegnuti \u201dmodnim trendovima\u201d jer ne mora zna\u010diti da je najskuplja i najbolje reklamirana metoda stvarno najbolja za njihovo dijete.<\/p>\n<p><strong>4. Na kojem uzrastu se mo\u017ee zapo\u010deti SIT?<\/strong><\/p>\n<p>Nema dobnog ograni\u010denja. Mo\u017ee zapo\u010deti i u prvoj godini \u017eivota \u010dim roditelji primijete neka odstupanja ili te\u0161ko\u0107e u razvoju djeteta. Tomatis i AIT zapo\u010dinju s terapijom nakon tre\u0107e godine \u017eivota.<\/p>\n<p><strong>5. Za\u0161to neke metode zahtijevaju audiometrijsko testiranje prije po\u010detka terapije a SIT to nema?<\/strong><\/p>\n<p>Tomatis i AIT predvi\u0111aju audiometrijsko testiranje djeteta na po\u010detku i na kraju terapije. Oni to obja\u0161njavaju potrebom da se kod djeteta \u201dsnimi\u201d njegovo stanje slu\u0161anja\/sluha kako bi se utvrdilo na kojim frekvencijama postoji \u201dhiper\u201d ili \u201dhipo\u201d osjetljivost (\u201ddisbalans\u201d) te da se individualno prema tom nalazu pripremi glazba koja \u0107e biti specijalno prilago\u0111ena (frekvencijski korigirana) samo za to dijete. Me\u0111utim, to nema upori\u0161te jer standardna liminarna tonalana audiometrija ispituje prag sluha na slijede\u0107im frekvencijama: 125, 250, 500, 750, 1000, 1500, 2000, 3000, 4000 (ovo je gornja granica ispitivanja ko\u0161tane vodljivosti), te 6000 i 8000 Hz. Slabija osjetljivost do -20 dB smatra se normalnom te se i razlike od \u00b1 10 dB smatraju normalnim. Svaki \u0107e vam audiolog potvrditi da su te razlike zanemarive. Kod ponovljenog testiranja (osobito kod mla\u0111e djece od 3 \u2013 5 godina) rezultati ispitivanja sluha mogu varirati zbog trenutne koncentriranosti i pa\u017enje djeteta tijekom testiranja. Podaci audiometrije jo\u0161 vi\u0161e mogu varirati kod djece s te\u0161ko\u0107ama (autizam, MR\u2026). Stoga je ova vrsta audiometrije, koja zahtijeva kooperabilnost djeteta, vrlo nepouzdana u smislu otkrivanja \u201dhiper\/hipo osjetljivosti\u201d za pojedine frekvencije. Isto tako su nepouzdani rezultati ponovljenog testiranja nakon 10-15 dana kojima se \u201dpotvr\u0111uje\u201d napredak. Pretpostavljam da je pravi razlog ovog testiranja kako bi se sprije\u010dilo ilegalno kopiranje, posu\u0111ivanje ili preprodavanje slu\u0161nog programa (prilago\u0111ene filtrirane glazbe). Klijente se uvjeri da njihovo dijete mora pro\u0107i testiranje kako bi se upravo za njega izradio individualni program slu\u0161anja! Osim toga, treba opravdati i prili\u010dno visoku cijenu terapije pa treba i ponuditi ne\u0161to \u201doriginalno\u201d. Tako se obavlja i testiranje za \u201dvi\u0161u razinu\u201d programa (koji treba ponovo naplatiti roditelju).<\/p>\n<p>SIT ne predvi\u0111a ovu vrstu testiranja sluha jer je to nepouzdano i nepotrebno za svrhe koje se navode. Jedino, ako roditelj sumnja da dijete ne \u010duje dobro, trebao bi se obratiti lije\u010dniku (audiologu) radi audiolo\u0161kog pregleda i ispitivanja sluha.<\/p>\n<p><strong>6. Kako procijeniti (evaluirati) pozitivne u\u010dinke terapije?<\/strong><\/p>\n<p>\u017delimo li stvarno evaluirati uspje\u0161nost neke terapije potrebno je imati \u201dmjerni instrument\u201d kojim mo\u017eemo \u201dizmjeriti\u201d napredak (ako postoji) te procijeniti da li je neki rezultat samo puka slu\u010dajnost ili se radi o stvarnom pobolj\u0161anju. SIT koristi odre\u0111ene upitnike za roditelje (Likert-ovo tip upitnika). Upitnici procjenjuju pomake u razli\u010ditim aspektima (npr. komunikaciji, pona\u0161anju, socijalizaciji, u\u010denju, pa\u017enji, jeziku, govoru, slu\u0161anju\u2026). Upitnik nudi odre\u0111ene tvrdnje\/pitanja a roditelj na skali od 5 odgovora (jako slabo \u2013 slabo \u2013 osrednje \u2013 dobro \u2013 jako dobro) zaokru\u017euje odgovor. Isti upitnik treba ispuniti na po\u010detku i na kraju terapije, ali kod zavr\u0161nog testiranja roditelj ne bi trebao imati uvid u odgovore sa po\u010detka terapije. Samo tako \u0107emo dobiti objektivne odgovore jer \u0107e ina\u010de roditelji (vjerojatno ne namjerno) poku\u0161ati drugo testiranje komparirati s prvim testiranjem, bilo da odgovore \u201duljep\u0161avaju\u201d ili da time poka\u017eu \u201dnezadovoljstvo\u201d napretkom terapije. Usporedbom odgovora na po\u010detku i kraju terapije mo\u017ee se vidjeti pomak. Ako imamo podatke za ve\u0107u skupinu djece, npr. vi\u0161e od 10, mo\u017eemo izra\u010dunati i statisti\u010dke zna\u010dajnosti u napretku (ako ga ima). Upravo tako za SIT su dobiveni rezultati koji ukazuju da kod djece s pojedinim vrstama te\u0161ko\u0107e postoje statisti\u010dki zna\u010dajni pozitivni pomaci nakon terapije.<\/p>\n<p><strong>7. Mo\u017ee li roditelj sam provoditi SIT sa svojim djetetom?<\/strong><\/p>\n<p>Mo\u017ee. Slu\u0161ni integracijski trening (SIT) neinvazivna je terapija i nema negativnih posljedica niti postoji mogu\u0107nost pogre\u0161nog vo\u0111enja terapije ali pod uvjetom da se roditelj pridr\u017eava uputa iz Priru\u010dnika.<\/p>\n<p><strong>8. Da li je glazba u MP3 formatu pogodna za terapiju?<\/strong><\/p>\n<p>MP3 omogu\u0107ava sa\u017eimanje glazbenih (zvu\u010dnih) datoteka a kona\u010dna kvaliteta audio zapisa ovisi o stupnju sa\u017eimanja. Za SIT se koristi sa\u017eimanje od 128 Kbit\/s u stereo formatu s frekvencijom uzorkovanja od 44.100 Hz. Ovakav MP3 audio zapis smatra se jednako kvalitetnim kao i originalni audio CD. Stoga u potpunosti zadovoljava svrhu za slu\u0161anje glazbe u terapijske svrhe. Istu tehnologiju audio kompresije koristi i Tomatis metoda.<\/p>\n<p><strong>9. Da li su za terapiju potrebne specijalne slu\u0161alice koje prenose zvuk na uho i putem ko\u0161tane vodljivosti?<\/strong><\/p>\n<p>Nisu potrebne iako Tomatis metoda (i jo\u0161 neki) u zadnje vrijeme kao hit navode \u201dspecijalne\u201d slu\u0161alice koje zvuk osim preko zra\u010dne prezentiraju i preko ko\u0161tane vodljivosti (dakle, vibracijom na mastoidnu kost). To se obrazla\u017ee raznim \u201dteorijama\u201d ali u stvarnosti nema veze sa terapijom. Kako ka\u017eu, kost provodi zvuk br\u017ee od zraka, \u0161to je to\u010dno, ali kada se izra\u010duna brzina prolaska zvuka kroz zrak ili kroz kost, vremenska razlika izme\u0111u ko\u0161tane i zra\u010dne vodljivosti na udaljenosti od pribli\u017eno 1 cm (kolika je udaljenost od vanjskog uha do pu\u017enice) mjeri se u mikrosekundama (milijunti dio sekunde). Ljudskom uhu i mozgu potrebni su tisu\u0107u puta du\u017ei zvu\u010dni podra\u017eaji da bi ih zamijetili (nekoliko milisekundi)! Stoga je teorija kako zvuk kroz kost br\u017ee dolazi u mozak neosnovana jer mozak ne mo\u017ee \u201dzamijetiti\u201d razlike u milijuntim dijelovima sekunde (koji je zvuk do\u0161ao prije a koji kasnije). To je kao da ka\u017eete da okom mo\u017eete vidjeti let ispaljenog metka. Osim toga ko\u0161tana je vodljivost na frekvencijama iznad 4 kHz zanemariva i nemjerljiva. Drugo obrazlo\u017eenje \u201dva\u017enosti\u201d ko\u0161tane vodljivosti kod percepcije vlastitog govora opisuje akusti\u010dki fenomen \u201dfiltriranja\u201d zvuka i nema nikakve veze s terapijom. Naime, kada slu\u0161amo zvu\u010dnu snimku vlastitog govora, obi\u010dno se iznenadimo jer nam govor izgleda druga\u010dije i neprepoznatljivo. Kada govorimo, dio zvuka se \u0161iri iz usta zrakom i dolazi do uha (zra\u010dni prijenos zvuka) a dio na\u0161ega govora prenosi se unutarnjim organima i dijelovima glave (\u201dko\u0161tani\u201d prijenos zvuka) te tako direktno dolazi u uho. Me\u0111utim, ko\u0161tana je vodljivost potpuno irelevantna za komunikaciju i kada bi mogli \u201disklju\u010diti\u201d zra\u010dnu vodljivost, ne bismo mogli normalno komunicirati niti \u0107uti \u0161to drugi ljudi govore. Osim toga kod manje djece s te\u0161ko\u0107ama \u010desta je pojava da dijete jednostavno ne \u017eeli imati slu\u0161alice na glavi, skida ih i tada tako\u0111er cijela teorija o va\u017enosti slu\u0161anja putem ko\u0161tane vodljivosti nema smisla. Kod opisa slu\u0161alica neki centri za terapiju hvale se kako isporu\u010duju slu\u0161alice s frekventnim rasponom do 30.000 Hz i onda navode da se u njihovoj terapiji koriste frekvencije do 30.000 Hz. To je potpuno nebitna informacija \u00a0jer nitko ne \u010duje preko 20.000 Hz a najvi\u0161i dijelovi glazbenog zvuka rijetko prelaze 15 \u2013 16 kHz! Dakle, radi se o marketin\u0161kim reklamama u kojima se mora ponuditi ne\u0161to \u201doriginalno\u201d \u0161to konkurenti nemaju te tako privu\u0107i klijente.<\/p>\n<p><strong> 10. \u0160to je Tomatis-ov SOLISTEN?<\/strong><\/p>\n<p>Radi se o standardnom MP3\/4 playeru, ure\u0111aju na koji se mo\u017ee pohraniti zvuk, slike ili video te reproducirati. Ove mogu\u0107nosti danas imaju razli\u010diti minijaturni ure\u0111aji koji su dostupni na tr\u017ei\u0161tu (npr. razni walkmani, MP3 playeri, diktafoni, iPod-ovi, android mobiteli\u2026).<\/p>\n<p><strong> 11. \u0160to je B\u00e9rard-ov AudioKinetron i Earducator?<\/strong><\/p>\n<p>To su ure\u0111aji koji vr\u0161e filtriranje zvuka tako da se tijekom reprodukcije mijenja frekvencijski spektar. Filtriranje zvuka je op\u0107e poznata tehnologija, ima ju svaki ku\u0107ni ure\u0111aj za reprodukciju zvuka kao TV, Hi \u2013 Fi linija i sl. AudioKinetron ili Earducator uz odgovaraju\u0107e filtre imaju i opciju automatskog mijenjanja filtriranja u odre\u0111enim vremenskim intervalima tijekom reprodukcije. Isti efekti uz neizmjerno ve\u0107e mogu\u0107nosti mogu se posti\u0107i s odre\u0111enim ra\u010dunalnim programima za editiranje zvuka (npr. Adobe Audition).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1. Koja je razlika izme\u0111u Tomatis metode, Mozart efekta, Dr. Berard AIT-a (auditory integration training) i SIT-a? Tomatis metoda, Tomatis efekt (Alfred Tomatis, za\u010detnik svih danas nastalih terapija, otorinolaringolog, 1920\/2001, Francuska). Terapija se provodi kroz 30 (ili vi\u0161e) sati slu\u0161anja u razdoblju od 15 dana (2 sata dnevno). Slu\u0161a se uglavnom klasi\u010dna glazba (osobito Mozart), [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/241"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=241"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/241\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.taracentar.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=241"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}