Rezultati terapije

O terapijskim učincima Slušnog integracijskog treninga možete pogledati poveznice na slijedeće znanstvene ili stručne radove, predavanja, prezentacije ili priopćenja:

Heđever Mladen, Zlatarić Sanda: Efekti slušnog glazbenog treninga na razvoj sposobnosti učenika s teškoćama u osnovnoj školi // 5. Međunarodnom simpoziju o komplementarnim suportivnim terapijama «umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala. Lovran, Hrvatska, 21.05.2009-24.05.2009.

Dragana Mamić, Rea Fulgosi Masnjak: Poticanje senzorne integracije kod učenika s autizmom slušnim integracijskim treningom- Mozart efekt. Prethodno priopćenje.; Centar za autizam-Zagreb; Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Lucija Jelušić: Uloga glazbe u terapiji djece s poremećajima iz spektra autizma. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija

Šarić Valentina: Terapija glazbom kod djece s poremećajima iz autističnog spektra, 2014., diplomski rad, diplomski, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Dragana Mamić, Rea Fulgosi Masnjak, Ljiljana Pintarić Mlinar: Senzorna integracija u radu s učenicima s autizmom. Napredak. – 151 (2010), 1 ; str. 69-84

Heđever, Mladen: Slušni integracijski trening // Tara centar. 2007.

Heđever, Mladen; Božić Bakušić, Marina: Rezultati primjene slušne terapije glazbom u Centru za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ Split, Područno odjeljenje u Sinju. 5. Međunarodni simpozij o komplementarnim suportivnim terapijama «umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala. Predavanje, Lovran, Hrvatska, 21.05.2009-24.05.2009.

Sažetak naših pilot studija o utjecaju SIT-a na različite populacije učenika sa ili bez teškoća ukazuje na značajno poboljšanje slijedećih sposobnosti:

  • Kod učenika bez teškoća koji pohađaju nastavu po redovnom programu (na uzorku od 11 učenika) primjena slušnog integracijskog treninga (SIT) statistički su značajno poboljšane slijedeće sposobnosti (procjenu su vršili roditelji na početku terapije i nakon 4 mjeseca po završetku terapije):
  1. bolje prepričavanje priče,
  2. bolja sposobnost analize i sinteze,
  3. poboljšana je opća pažnja (npr. za vrijeme neke odgojne ili edukativne aktivnosti),
  4. poboljšana je smirenost i koncentracija (npr. za vrijeme neke odgojne ili edukativne aktivnosti),
  5. poboljšan je glazbeni sluh (mogućnost pjevanja i prepoznavanja određene visine tona).
  • Kod učenika s teškoćama (uzorak od ukupno 11 učenika; 4 učenika ide po prilagođenom programu a kod 7 ostalih učenika koji idu po redovnom programu postoje teškoće u učenju, čitanju, pisanju, teškoće pažnje ili hiperaktivnost) poboljšane su slijedeće karakteristike:
  1. prihvatljivije emocionalne reakcije, pokazivanje emocija tuge ili tjeskobe u adekvatnim situacijama,
  2. poboljšan je rječnik (količina riječi),
  3. bolje prepričavanje priče,
  4. bolja spretnost ruku djeteta kada slaže kocke, slagalice, modele i sl.,
  5. bolja lateralizacija (izdiferenciranost dominantne ruke),
  6. bolja sposobnost čitanja,
  7. bolja opća pažnja (npr. za vrijeme neke odgojne ili edukativne aktivnosti),
  8. bolja je smirenost i koncentracija (npr. za vrijeme neke odgojne ili edukativne aktivnosti),
  9. bolje su opće sposobnosti praćenja svakodnevnog rutinskog rad u školi.
  • Kod osoba s intelektualnim teškoćama (uzorak 27 štićenika/ispitanika, polaznika centra za odgoj i obrazovanje) poboljšanja su postignuta na općim sposobnostima komunikacije, pažnje i izvršavanja zadataka:

izrazito dobra poboljšanja

  1. bolje razumijevanje govora drugih osoba,
  2. bolja smirenost i koncentracija (npr. za vrijeme neke odgojne ili edukativne aktivnosti),
  3. bolja lateralizacija (izdiferenciranost dominantne ruke),
  4. poboljšana je sposobnost slušne pažnje (npr. kako dugo dijete sluša neku priču),
  5. bolja je opća pažnja (npr. za vrijeme neke odgojne ili edukativne aktivnosti),
  6. bolja je sposobnost vizualne pažnje (npr. kako dugo dijete prati neku slikovnicu),
  7. poboljšan je rječnik (količina riječi),
  8. poboljšane su opće sposobnosti da dijete prati svakodnevni rutinski rad u odgojno obrazovnoj instituciji,
  9. bolje je kontaktiranje i druženje djeteta s nepoznatim osobama

dobra poboljšanja

  1. bolja opća spretnost i motorika,
  2. bolje crta/boja,
  3. bolji glazbeni sluh (mogućnost pjevanja i prepoznavanja određene visine tona),
  4. bolja spretnost ruku djeteta kada slaže kocke, slagalice, modele i sl.,
  5. poboljšan govor,
  6. bolja sposobnost ravnoteže (npr. kod stajanja na jednoj nozi),
  7. bolje kontaktiranje i druženje djeteta s drugom djecom u školi /centru,
  8. bolja struktura i dužina rečenice,
  9. bolje prepričava priču,
  10. bolja sposobnost analize i sinteze,
  11. bolja sposobnost čitanja.

Ova su istraživanja pokazala da slušni integracijski trening kao jedan od oblika glazbene terapija pomaže u razvoju različitih sposobnosti kod djece i osoba s različitim teškoćama kao i kod učenika bez teškoća (napomena: u jednoj su školi odabrana tri uzorka učenika bez teškoća:

Napomena: u jednoj su školi odabrana tri uzorka učenika

  1. kontrolna skupina učenika bez teškoća koji nisu bili podvrgnuti slušnom integracijskom treningu,
  2. skupina učenika bez teškoća koji su bili podvrgnuti slušnom integracijskom treningu i
  3. skupina učenika s teškoćama koji su bili podvrgnuti slušnom integracijskom treningu.

Rezultati su pokazali da u prvoj kontrolnoj skupini nije bilo nikakvih promjena tijekom perioda od 4 mjeseca koliko je trajala terapija dok je kod druge skupine učenika, također bez teškoća ali koji su podvrgnute terapiji SIT-om došlo do značajnih pozitivnih pomaka kao i kod treće skupine učenika s teškoćama koja su bila uključena u SIT.